ANKETA
Cilj ankete je bio da se na reprezentativnom uzorku prikupe informacije o tome što građani doživljavaju kao trenutno najznačajnije probleme, koja je razina znanja o održivom razvoju i kako vide svoj budući razvoj - viziju lokalne zajednice.
Ankete je provedena na reprezentativnom uzorku od 5% populacije Općine tj. na 152 ispitanika. Struktura ispitanika usklađena je sa strukturom stanovništva prema popisu iz 2001.g.
Otvori "profil anketiranih građana"
Otvori "faze i tehnike provjere ankete"Skini primjer anketnog listića
Nije iznenađujuće što građani smatraju zdravlje svojim najvećim bogatstvom. Na taj prvi sud logično se nadovezuju procjene građana o očuvanom okolišu kao najvećem općinskom bogatstvu te smeću i otpadnim vodama kao najvećim ekološkim problemima.
Krivce za ekološke probleme građani traže izvan sebe i svoje bliže okoline. To govori da stupanj osobne ekološke svijesti još uvijek nije dovoljno visok. Kao najveći općeniti problem anketirani su istakli materijalnu nesigurnost (nezaposlenost, premale plaće …) što govori da građani traže jasnu razvojnu perspektivu za sebe i svoje obitelji.
Krivica za nepostojanje razvojne perspektive gotovo je aklamativno adresirana na državu. Ovakav stav odraz je trenutne opće društvene klime tj. dezorjentiranosti u našoj zemlji (vidi prvu rečenicu u uvodu) i ujedno potvrđuje da lokalne zajednice trebaju definirati svoje razvojne vizije / programe proizašle iz lokalnih potreba i mogućnosti kako bi se imale «za što uhvatiti», pogotovo u ovom tranzicijskom periodu.
Također je vidljivo da građani dobro definiraju održivi razvoj te da razlikuju održive djelatnosti od konvencionalnih. Većina svoju budućnost vidi kroz održive djelatnosti no preslaba informiranost, neorganiziranost i opća gospodarska nesigurnost koče ih u realizaciji takvih pothvata.
Opravdanost ovog Programa potvrđuje i gotovo stopostotna podrška njegovoj izradi, ali tu podršku u takov visokom postotku nažalost ne slijedi i spremnost na akciju. Pozitivno je to što Programu gotovo svi žele biti informirani.
Zaključak: svijest o prioritetnim problemima je evidentna, a razvojna vizija lokalne zajednice visoko je usuglašena sa definicijom održivog razvoja.
Unutar Radne grupe za izradu strategije (sastavljena od predstavnika lokalne samouprave, lokalnih poduzetnika, predstavnika NVO-a i građana koji su svoju zainteresiranost istakli kroz anketu te uz moderiranje vanjskog suradnika) provedena je SWOT analiza iz koje slijedi da su temeljne sadašnje snage unutar lokalne zajednice premoćno:
prirodna baština područja
(rijeka Mura, raznolikost terena, očuvan okoliš)
(marljivost, sloga, volja, samoorganiziranost i inicijativa, spremnost za provedbu ideja, smirenost, samopouzdanje te dobar načelnik općine).
Ovakvu bi analizu snaga projektnog područja poželio svaki planer održivog razvitka pa je bespredmetno davati bilo kakav dodatni komentar.
Mišljenja o temeljnim slabostima daleko su podjeljenija! U obilju potencijalnih slabosti neznatno su prednjačili:
Ukoliko nadležna relevantna tijela hrvatske Vlade ozbiljno shvate potrebu održivog razvoja ruralnih sredina, prva će slabost biti vrlo lako eliminirana, a s njom i ona treća. Što se tiče druge slabosti, jala, sigurno je da će isti jače proraditi ukoliko se dobrim akcijama ponište već spomenute dvije slabosti.
Najveće prilike za održivi ruralni razvoj lokalno stanovništvo vidi u razvoju:
Konačno, najveće prijetnje održivom razvoju Općine identificirane su u daljnjem onečišćenju rijeke Mure (pretežito iz austrijskih i slovenskih izvora), nedostatku povoljnih sredstava za započete i nove projekte te papirologiji. Kao i u slučaju analize slabosti na hrvatskoj je Vladi da brzo i učinkovito ukloni navedene prijetnje jer je to definitivno u njenoj moći.
Skini tekstualni dokumet SWOT analiza
> Cilj istraživanja
> Profil ispitanika
> Komentar rezultata ankete
> SWOT analiza
