Opći podaci
Zemljopisni položaj - Općina Sveti Martin na Muri smještena je na najsjevernijoj točki Međimurske županije ("Zemlja med vodami") i Republike Hrvatske. Područje Općine Sveti Martin na Muri je prostor gdje rijeka Mura ulazi u državni teritorij Republike Hrvatske, a peripanonski se prostor polako pretapa u perialpski.
Površina - Sa površinom od 2525 hektara Općina Sveti Martin na Muri svrstava se u red srednje velikih općina u Međimurskoj županiji, a u red malih općina u Hrvatskoj.
Reljef i tlo - Na prostoru Općine mogu se jasno izdvojiti dva tipa reljefa: nizinski sjeverni dio Općine i brežuljkasti - južni dio Općine. Stoga se sjeverni dio Općine uvrštava u područje pleistocenske ravni uz rijeku Muru, a južni dio u Gornje Međimurje.
Klima - Meteorološke značajke određene su pripadnošću široj klimatskoj regiji - Panonskoj nizini. Možemo reći da područje općine karakterizira umjereno svježa kontinentalna klima.
Najvrjedniji dio prirodnog okoliša je zaštićeni krajolik rijeke Mure. Dinamika u riječnoj nizini stvara veliki broj biotopa kratkog vijeka.
Meandrirajuće vodene strukture na ovom su području izuzetno bogate raznolikim vegetacijskim pokrovom drveća, grmlja i močvarnog bilja.
Prirodnu šumsku vegetaciju karakterizira šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, johe, vrba, topola i bagrem.
Na rubovima murske vegetacije razvija se kulturni krajolik s zanimljivim uzorcima oranične razdiobe i rasporedom naselja usporedno s riječnim tokom.
U vodama Mure registrirano je tridesetak vrsti ribe, od kojih je najbrojnija porodica šaranki. Od najznačajnijih ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta na području uz rijeku Muru do sada su zabilježene: biljke iz porodice ljiljana i stanovnik poplavnih livada kockavica (Fritillia meleagris), riba crnka (Umbra kramari) koja je glacijalni relikt, rijetka i zakonom zaštićena i ptica rodarica crna roda (Ciconia nigra), dvije vrste vodenih kukaca u Europi registrirani kao izumrli, obalčar (Xanthoperla apicalis) i tular (Platyphyax frauenfeldi). Osim navedenih na području uz Muru prebiva preko 170 zabilježenih vrsta beskralježnjaka i mnogi kralješnjaci.
Biljni pokrov ostalog nizinskog dijela Općine karakterističan je za riječne doline odnosno veći dio zemljišta je pod livadama, pašnjacima i šumama (topola, joha, vrba), ili su to oranice manje agrarne vrijednosti.
Brežuljci južnog djela Općine prošarani su na sjevernim i zapadnim padinama sa šumarcima (bagrem, bukva, grab), a na istočnim i južnim padinama vinogradima i voćnjacima.
-Od 1. do 4. stoljeća nove ere na prostoru današnjeg naselja Sveti Martin na Muri (na desnoj obali Mure) nalazila se velika rimska urbana aglomeracija - Halicanum
- zabilježeni podaci iz 1266. godine o postojanju samostana i posjeda reda Ivanovaca.
-u najstarijoj očuvanoj gotičkoj crkvi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (crkva Svetog Martina ) nalazi ploča s uklesanom najstarijom godinom pisanom arapskim brojkama u Hrvatskoj - 1468. g. Crkva Svetog Martina
-Od graditeljskog nasljeđa uspjelo se do danas očuvati tek nekoliko objekata tradicijske ruralne arhitekture (stara hiža u Jurovčaku i nekoliko kleti).
-Početkom 20. stoljeća riječni mlinovi bili su zaštitni znak ovog područja, Nažalost danas se mogu pronaći tek poneki dijelovi tih objekata tradicijske obrtničke i graditeljske baštine.
- trinaest naselja (Sv. Martin na Muri, Vrhovljan, Žabnik,Marof, Brezovec, Jurovec, Lapšina, Šestijanec, Gradišćak, Kapelšćak, Grkavešćak, Jurovčak i Gornji Koncovčak.)
- 808 domaćinstava i 3.154 stanovnika (popis 2001.)
- Najveće naselje je općinsko središte Sv. Martin na Muri (531 stanovnik),
-Gustoća naseljenosti je 125 stanovnika/km2,
-Demografska slika u razdoblju od 1948 do 2001. godine - negativna - pad broja stanovnika
- loša dobna struktura (samo 29% stanovništva je mlađe od 19 godina).
- Nositelj kulturnog života je Kulturno umjetnička udruga "Sveti Martin na Muri"
- obitelji gospodina Stanka Trstenjaka u svojoj obiteljskoj kući u Marofu formirala je etnografsku zbirku koja po svom opsegu i značenju zauzima jedno od vodećih mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Značajan doprinos ukupnom društvenom životu daje i Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri. Ona se može pohvaliti nagradom "Zeleni cvijet" za treće najuređenije manje naselje u kontinentalnoj Hrvatskoj za 2002. godinu, kao i nagradama na županijskom nivou u istoj kategoriji za 2001. i 2002. godinu. Najznačajnije kulturno-turistička manifestacije koje Turistička zajednica organizira su "Svetomartinski dani turizma", i «Martinje». Sveti Martin je sjedište i Društva likovnih umjetnika Gornjeg Međimurja. U sportskom životu aktivna su dva nogometna kluba, Športsko ribolovno društvo "Čikov" i Lovačko društvo "Trčka". Vrlo su aktivna i četiri dobrovoljna vatrogasna društva kao i Udruga veterana domovinskog rata. Može se konstatirati da je društveni život vrlo bogat i raznovrstan.
Trendovi u odnosu prema okolišu
Mjere provođene u doba između 1945. do 1990. godine bile su usmjerene prije svega u smjeru zatiranja "seljačke klase" osobito njenog gospodarski vitalnog dijela te deruralizacije društvenog života i tradicijske baštine. Sve poticajne mjere išle su u smjeru da žitelji općine svoju egzistenciju traže negdje izvan sredine u kojoj žive, te izvan tradicionalnih djelatnosti. Novi trend u promišljanju razvoja javlja se prvi puta 1998.godine kada Općina donosi svoj okvirni Plan razvoja u kojem su naznačen neki od aspekata održivog razvoja.
Izgrađeno je:
- 30 km vodovodne mreže čime je za 98% domaćinstava osiguran vodovodni priključak
- plinska mreža u dužini od 23 km čime je omogućeno priključenje za 75% domaćinstava
- asfaltirano 60% lokalnih cesta čija mreža iznosi cca 50 km
- pokrivenost telefonijom je gotovo 100%;
- organiziran je odvoz komunalnog otpada na privremenu općinsku deponiju
Od društvene infrastrukture potrebno je spomenuti novu zgradu osnovna škole koju pohađa 299 učenika. Uređen je i dječji vrtić sa grupom od 25 djece. U općinskom središtu djeluju dvije liječničke ambulante opće prakse i stomatološke ambulante, ljekarna, poštanski ured i poslovnica banke. Nažalost u općini ne postoji dom kulture, već se za društvene aktivnosti koristi dvorana župnog dvora što je prepreka za još aktivniji kulturni život.
Do uspostave hrvatske države lokalna zajednica bila je sustavno usmjeravano s poljoprivrede na zapošljavanje u industrijskim pogonima u većim urbanim sredinama Međimurja (Čakovec, Mursko Središće) i susjednih dijelova Slovenije (Lendava, Murska Sobota, Ljutomer) ili pak na emigraciju u zapadnu Europu.
Tek su od 1993. godine s formiranjem samostalne Općine pokrenute i gospodarske inicijative za zapošljavanje stanovništva unutar područja Općine. Najveći dio radno aktivnog stanovništva (oko 70%) i danas radi u tvrtkama izvan Općine. Poljoprivredom se kao osnovnom djelatnošću bavi oko 20% stanovništva, što je više od međimurskog prosjeka. Oko 75% domaćinstava se bavi poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću.
Iako je 1990. godine na području tadašnje Mjesne zajednice Martin na Muri uspješno dovršena komasacija zemljišta, prosječna veličina posjeda i danas je mala tek 1,1 ha. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su kukuruz i industrijsko bilje (ratarstvo), integrirana proizvodnja jabuka na cca 20 hektara (voćarstvo) te ekstenzivno vinogradarstvo. Stočarstvo je u ubrzanom opadanju. Zbog ekstenzivne obrade, odsutnosti prerađivačkih pogona i frekventnih prometnica može se reći da su poljoprivredne površine ostale očuvane od pretjerane kemizacije i onečišćenja. Vrlo je aktivna Udruga voćara, vinogradara i povrćara koja u mnogome doprinosi edukaciji i okupljanju poljoprivrednih proizvođača.
Od ostalih poslovnih subjekata u Općini je trenutno registrirano 32 obrta i 23 društva s ograničenom odgovornošću, a koji zapošljavaju 120 radnika (10% od ukupnog radno aktivnog stanovništva) s prosječnom plaćom od 2.007,00 kuna mjesečno. Prema djelatnostima najzastupljenije je građevinarstvo, a zatim trgovina i ugostiteljstvo. Tradicionalni obrti (mlinarstvo na Muri, kovači, stolari, tesari, krovopokrivači krovova od slame i trske, lončari, užari, košaraši) u potpunosti su zamrli iako potražnja za tom vrstom roba sve više jača. Sredinom 1990-tih nekoliko privatnih ugostitelja ("Potrti kotač", "Goričanec", "Jastreb", itd.) započinju zaokruživati općinski turistički proizvod temeljen na prirodnim ljepotama Mure i Međimurskih gorica.Turistički dragulj Općine je termalni izvor ljekovite vode u Grkaveščaku koji je kao prirodno lječilište i kupalište bio zapušten dvadesetak godina. Tek privatizacijom objekata od prije 5 godine (Toplice Vučkovec d.d.) i nedavnim ulaskom novih investitora (Toplice Sveti Martin d.o.o.), započela je obnova ovog turističko-topličkog potencijala. Raspadom bivše države je veliki broj ekonomskih migranta dobiva otkaze na svojim radnim mjestima u Sloveniji i upravo ta populacija čini najveći udio od 18% nezaposlenih u Općini. Nepovoljna dobna struktura nezaposlenih (između 45-55 godina), neodgovarajući obrazovni profil i još uvijek nepovoljni uvijeti za nove poduzetničke inicijative glavni su razlozi što se taj problem sporo i teško rješava.
Općina Sveti Martin na Muri prvi puta u svojoj povijesti ustrojena je 1993. godine. Općinsko vijeće Općine Sveti Martin na Muri čini 13 vijećnika koji dolaze iz četiri stranke. Većinu u Općinskom vijeću trenutno ima HSLS iz čijih je redova i načelnik općine. U radnom odnosu u Općini su načelnik odnosno predsjednik Općinskog vijeća (g. Franjo Makovec) i administrativna tajnica. U okviru Općine djeluju i tri mjesna odbora. U dosadašnjem radu Općinsko vijeće većinu je bitnih odluka donosilo konsenzusom što govori u prilog dekmokratičnosti i odsustva ispolitiziranosti.
Po ostvarenju Općina Sveti Martin na Muri nalazi se pri samom dnu (20. mjesto od 24) ostvarenja proračunskih prihoda općina i gradova u Međimurskoj županiji u odnosu na broj stanovnika. Statistički podaci za 2001. godinu govore o prihodu od 297,00 kn po stanovniku. Osnovni uzroci za ovako mali proračun su: velik broj staračkih poljoprivrednih domaćinstava (koja zbog socijalnog statusa nisu porezni obveznici, a oslobođeni su i komunalnih davanja), mali broj gospodarskih subjekata sa sjedištem u Općini, visoki postotak nezaposlenih (18% - većinom otpušteni iz Slovenije) i niski osobni dohoci zaposlenih. Projekcije proračuna za razdoblje od 2004. do 2010. predviđaju rast proračuna između 2,5 i 5% godišnje.
> Opći podaci
>
Bioraznolikost
>
Povijest
>
Stanovništvo
>
Kulturni i društveni život
>
Odnos prema okolišu
>
Komunalna infrastruktura
>
Društvena infrastruktura
> Gospodarstvo
>
Politički ustroj
>
Financijska snaga
