što je EOL ?
općenito o EOL-u
protekli projekti
trenutni projekti
life projekt
eko sajam
mlin na Muri
zanimljivosti
korisni linkovi
galerija izgradnje mlina
galerija otvaranja mlina
legenda o Eol-u
lokalna agenda 21
Ekološka organizacija EOL
Ivana Mažuranića 2/3
40000 Čakovec
Tel/fax: ++385 40 313 090
eol@eol.hr
ecosajam@eol.hr |
Mlin na Muri
Osim po svojoj ljepoti te prirodnoj i kulturnoj raznolikosti, Mura je bila posebna i po mlinovima i mlinarenju. U prošlom stoljeću na Muri je radilo mnoštvo melina - mlinova .
O mlinovima na Muri pišu već antički izvori iz 4. stoljeća p.n.e. Mlinarski izrazi u mađarskom jeziku dokazuju da su nomadska mađarska plemena prilikom naseljavanja ovih krajeva u 9.stoljeću preuzeli u svoju kulturu upotrebu mlina na vodeni pogon, a s time i izraze u mlinarskoj terminologiji od već naseljenih Slavena.
Mlinovi uz Muru su u najstarijim vremenima namješteni na deblima, zvanim "kompi", koje su povezivale dvije grede. Komp je bilo kopano hrastovo deblo, dugačko i preko 12 metara i široko do 2 metra. Obod debla su omekšali vatrom, da bi unj usjekli korito, kuda su učvrstili vratilo, široki krug iz četiriju vijenaca, na koji su pričvrstili lopatice. Tek na kraju 19. stoljeća slikovni zapisi otkrivaju nadogradnju srednjevjekovne tesarske tehnike s tesanim daskama, koje su oblikovale lađe, čune, koji su nosili pogonsku napravu na Muri.
Djelatnost mlinarenja posebno je bila razvijena u prvoj polovici XX. stoljeća. Zabilježeno je da je na rijeci Muri od Lapšine do Podturna dvadesetih godina XX. stoljeća djelovalo oko 90 mlinova, šezdesetih godina oko 11 , a sredinom osamdesetih godina zapečaćena je sudbina i posljednjem mlinu koji se nalazio kod Žabnika u Općini Sveti Martin na Muri.
Nestankom mlinova ugasili su se i tradicijski obrti vezani uz gradnju i održavanje navedenih objekata - izrada drvenih pogonskih i prijenosnih elemenata mlinskog mehanizma, izrada krovova od drvene šindre, rezbarenje ukrasnih elemenata na zabatima, izrada drvenih mlinarskih alata i drugo.
Nažalost, nestankom posljednjeg mlina ugasilo se i zanimanje mlinara.
U Hrvatskoj nije očuvan ni jedan ploveći riječni mlin, a u cijeloj Panonskoj ravnici postoje tek dvije potpune rekonstrukcije, u Sloveniji i Austriji.
|