početna stranica  
što je EOL ?

općenito o EOL-u
protekli projekti
trenutni projekti

life projekt
eko sajam
mlin na Muri
zanimljivosti

korisni linkovi
galerija izgradnje mlina
galerija otvaranja mlina
legenda o Eol-u
lokalna agenda 21


Ekološka organizacija EOL

Ivana Mažuranića 2/3
40000 Čakovec

Tel/fax: ++385 40 313 090

eol@eol.hr
ecosajam@eol.hr


Mlin na Muri

Osim po svojoj ljepoti te prirodnoj i kulturnoj raznolikosti, Mura je bila posebna i po mlinovima i mlinarenju. U prošlom stoljeću na Muri je radilo mnoštvo melina -  mlinova .

gradnja mlinaO mlinovima na Muri pišu već antički izvori iz 4. stoljeća p.n.e. Mlinarski izrazi u mađarskom jeziku dokazuju da su nomadska mađarska plemena prilikom naseljavanja ovih krajeva u 9.stoljeću preuzeli u svoju kulturu upotrebu mlina na vodeni pogon, a s time i izraze u mlinarskoj terminologiji od već naseljenih Slavena.

Mlinovi uz Muru su u najstarijim vremenima namješteni na deblima, zvanim "kompi", koje su povezivale dvije grede. Komp je bilo kopano hrastovo deblo, dugačko i preko 12 metara i široko do 2 metra. Obod debla su omekšali vatrom, da bi unj usjekli korito, kuda su učvrstili vratilo, široki krug iz četiriju vijenaca, na koji su pričvrstili lopatice. Tek na kraju 19. stoljeća slikovni zapisi otkrivaju nadogradnju srednjevjekovne tesarske tehnike s tesanim daskama, koje su oblikovale lađe, čune, koji su nosili pogonsku napravu na Muri.

Djelatnost mlinarenja posebno je bila razvijena u  prvoj polovici XX. stoljeća. Zabilježeno je da je na rijeci Muri od Lapšine  do Podturna  dvadesetih godina XX. stoljeća djelovalo  oko  90 mlinova, šezdesetih godina  oko 11 , a  sredinom osamdesetih godina zapečaćena je sudbina i posljednjem mlinu koji se nalazio kod Žabnika u Općini Sveti Martin na Muri.

mlin pred završetkomNestankom mlinova ugasili su se  i tradicijski obrti vezani uz  gradnju i održavanje navedenih objekata - izrada drvenih pogonskih i prijenosnih elemenata mlinskog mehanizma, izrada krovova od drvene šindre, rezbarenje ukrasnih elemenata na zabatima, izrada drvenih mlinarskih alata i drugo. 

Nažalost, nestankom posljednjeg mlina ugasilo se i  zanimanje mlinara.


U Hrvatskoj nije očuvan ni jedan ploveći riječni mlin, a u cijeloj Panonskoj ravnici postoje tek dvije potpune rekonstrukcije, u Sloveniji i  Austriji. 

copyright 2006, Ekološka organizacija EOL, web development brajković